Krastavac daje vrlo dobre rezultate pri sjetvi na tamnoj foliji. Osim već navedenog, folija osigurava veću temperaturu tla što sve ukupno povećava prinos za 30 posto, odnosno 80-100% ako se zaljeva sustavom kap po kap. Nastiranje zemljišta folijom i sjetva krastavca izvode se mehanizirano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovima su više izložene suncu, plodovi prispijevaju ranije i uniformniji su u odnosu na kućišnu sjetvu u jednom redu što rezultira višim prinosom, piše u reviji Agronomska saznanja.
Proizvodnju krastavca kornišona u nas karakteriziraju nezadovoljavajući prinosi u odnosu na agroekološki uvjete područja u kojima se ovo povrće uzgaja. A troškovi proizvodnje, koji su zbog delikatne zaštite, skupog hibridnog sjemena i ručne berbe veoma skupi, nameću potrebu ostvarivanja visokih prinosa. Dominantni način proizvodnje krastavca u nas je izravna sjetva, sa sporadičnim pokušajima primjene nekih specijalnih agrotehničkih mjera, kao što je nastiranje zemljišta malč papirom i polietilenskom folijom (plastičnim filmom) ili vertikalni uzgoj uz odgovarajuću konstrukciju. Proizvodnja krastavca iz rasada i praktično se ne primjenjuje u praksi, a široko se koristi za salatne stakleničke sorte, pišu autori teksta Prof. dr. Mihal Đurovka i Prof. dr. Anđelko Bajkin.
Nastiranjem se olakšava berba
Nastiranje kao agrotehnička mjera u nas se češće upotrebljava pri proizvodnji jagoda, bostana ali u zadnje vrijeme iu proizvodnji paprike, paradajza, krastavaca, kornišona … Nastiranjem zemljišta se postiže jednostavnija berba, plodovi su čišći, isključuje se potreba za okopavanjem u redu a zemljište bolje čuva prikupljenu vlagu. Nastiranjem se također izbjegava uporaba herbicida i time dobiva zdravstveno sigurnija hrana. Krastavac daje vrlo dobre rezultate pri sjetvi na tamnoj foliji. Osim već navedenog, folija osigurava veću temperaturu tla što sve ukupno povećava prinos za 30 posto, odnosno 80-100% ako se zaljeva sustavom kap po kap. Nastiranje zemljišta folijom i sjetva krastavca izvode se mehanizirano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovima su više izložene suncu, plodovi prispijevaju ranije i uniformniji su u odnosu na kućišnu sjetvu u jednom redu što rezultira višim prinosom. Horizontalni uzgoj je tradicionalan i u njivskim uvjetima. Ne traži velika ulaganja i onemogućuje primjenu plodoreda, što je nedostatak vertikalnog uzgoja krastavca.
Vertikalni uzgoj krastavaca kornišona na otvorenom polju u našoj zemlji nije široko zastupljen, iako su neki proizvođači prihvatili ovaj način uzgajanja još prije desetak godina. Ovaj način uzgoja popraćen je znanstvenoistraživačkim pokusima Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Postoje različiti oblici špalirnog načina uzgoja krastavca, ali se u suštini razlikuju dva osnovna: američki i nizozemski.
a) Pri američkom načinu uzgajanja noseći stupovi postavljaju se na svaka četiri metra. Gornja žica razapinje se na 1,5 do 1,8 metara, a donja na 15 do 20 centimetara. Vertikalne žice pričvršćuju se na svakih 20 do 25 centimetara za gornju i donju žicu. Vređa se usmjeravaju prema gore duž žice. Kada dostignu gornju žicu, vezuju se i usmjeravaju dolje po žičanoj strukturi. Kod vertikalnog uzgoja cilj da se dobiju biljke s povoljnim odnosom biljne mase i plodova. To može postići uklanjanjem prve tri bočne grane. Slijedeće tri bočne grane ostavljaju se na tri-četiri lista, ističu prof. dr. Đurovka i prof. dr. Bajkin
b) Prema nizozemskoj tehnologiji konstrukcija treba biti visine 1,8 do 2,0 metra. Postavlja se samo gornja žica, ao nju vezuju kanapi po kojima se vode biljke. Bočni izdanci iznad zemlje do visine 30 centimetara uklanjaju. Kada biljke dosegnu vrh konstrukcije, veđu se i vode 30 do 40 centimetara vodoravno, a poslije se ostavljaju u slobodnom padu. Na taj način se povećava prinos. Dosadašnji rezultati primjene ovog načina proizvodnje ukazuju na mnogobrojne pogodnosti (mr Stupavski), ali i na potrebu prethodnog ispitivanja u svakom agroekološkim području, odnosno provjere prije uvođenja u široku proizvodnu praksu. Kao potpora biljkama koristi se kanap, kolčevi au zadnje vrijeme sve više i mreža. Iznad špalira postavlja se mreža za zasenčavanje kako bi zaštitila biljke od visokih temperatura.